Kod ciljeva projekata rezultat se mjeri često u poslovnim ili financijskim rezultatima te se na taj način određuje uspjeh projekta iz perspektive investitora ili poduzeća. Uspješnost vođenja projekta najčešće se mjeri ovim trima faktorima: Troškovi, Vrijeme, Kvaliteta koji moraju biti u skladu sa onim što je definirano u projektnim planovima. Troškove možemo definirati kao visinu budžeta ili granice troškova i investitor očekuje da ih se ne prekoračuje. Svaki projekt ima početak i kraj te investitor svoju poslovnu politiku bazira na datumu od kojeg će moći raspolagati sa svojom imovinom (svako zakašnjenje stvara troškove – izgubljena dobit). Kvaliteta je najteže mjerljiv zahtjev, a problemi s kvalitetom se mogu javiti u fazi izvedbe projekta, ali i u fazi eksploatacije. Kako je kvaliteta najčešće definirana od strane investitora i struke ona najčešće predstavlja propisanu kvalitetu materijala i samog procesa izvedbe projekta.

Svaki od navedenih faktora kompleksan je i zahtjeva ozbiljan pristup, no ono što je možda i važnije je interakcija između tih faktora.

Evo primjera. 🙂

Investicije u građevine visokogradnje poput luksuznih hotelijersko-turističkih kompleksa jedne su od najvećih i najkompleksnijih investicija u pogledu troškova, vremena i zahtijevane kvalitete. U većini projekata sve 3 navedene stavke jasno su određene u ugovoru, a sve daljnje izmjene uzrokovane od strane bilo kojeg dionika uzrokuju značajna odstupanja u sve 3 stavke. Želi li investitor višu kvalitetu soba povisit će se cijena, a moguće je i produljiti rok. Isto tako često se pojavi zahtjev za bržom izgradnjom koja najčešće uzrokuje više troškove (dodatni radnici i strojevi), ali istovremeno može doći u pitanje kvaliteta građenja. Zbog velikih financijskih izdataka investitori znaju zahtijevati manje troškove koji se postižu upotrebom manje kvalitetnih materijala što znači da zahtjev za kvalitetom projekta u tom slučaju pati.

Razumijevanjem ove navedene interakcije voditelj projekta ima mogućnost unutar inicijalnog plana napraviti sve potrebne korake kako bi spriječio eventualne promjene u sadržaju projekta, a u slučaju da se dogode može minimalizirati štetu implementirajući promjene u što ranijoj fazi. Isto tako voditelj može upozoriti investitora i ostale dionike na posljedice te time spriječiti nebitne izmjene projekta i voditi projekt u skladu s planom.